Sidro
FORUM JE ZATVORENOG TIPA

Join the forum, it's quick and easy

Sidro
FORUM JE ZATVORENOG TIPA
Sidro
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

SRPSKI JEZIK - GRAMATIKA ZA VII RAZED

Ići dole

SRPSKI JEZIK - GRAMATIKA ZA VII RAZED Empty SRPSKI JEZIK - GRAMATIKA ZA VII RAZED

Počalji od Admin Pet Maj 08, 2015 10:48 am

GRAMATIKA


☼  Nepromenljive reči

☼  Sintagma

☼  Nezavisni padeži (NOMIMATIV, VOKATIV)

☼  GENITIV

☼  DATIV

☼  AKUZATIV

☼  INSTRUMENTAL

☼  LOKATIV

☼  Padežna sinonimija

☼  Kongurencija

☼  Naporedni odnosi među rečeničkim članovima

☼  Predikatske i komunikativne rečenice

☼  Naporedni odnosi među nezavisnim predikatskim rečenicama
Admin
Admin
Admin

Broj poruka : 89
Datum upisa : 17.09.2013

https://sidro.serbianforum.info

Nazad na vrh Ići dole

SRPSKI JEZIK - GRAMATIKA ZA VII RAZED Empty Re: SRPSKI JEZIK - GRAMATIKA ZA VII RAZED

Počalji od Admin Pet Maj 08, 2015 11:04 am

NEPROMENLJIVE REČI



Nepromenljive reči
su reči koje uvek ostaju u istom obliku. To su prilozi, predlozi. uzvici, veznici i rečce.


PRILOZI

Prilozi su nepromenljive reči koje najčešće određuju glagolsku radnju po vremenu, mestu, načinu, količini ili uzroku. Prema tome kako određuju glagolsku radnju prilozi mogu biti:

☼  prilozi za vreme (upitni prilog KADA?)

   juče, danas, sutra, jutros, noćas, večeras, rano, kasno, sada, tada, onda, nikada, nekada, uvek, ikada, bilo kada, kad god...


 prilozi za mesto (upitni prilozi KUDA?, GDE?)

   levo, desno, napred, nazad, iza, gore, dole, pozadi, unutra, napolju, iznad, ispod, ispred, ovde, tu, onde, tamo, ovamo, onamo, tuda, onuda, nigde, nikuda, negde, nekuda, svugde, svuda, igde, ikuda, bilo gde, bilo kuda,


☼  prilozi za način (upitni prilog KAKO?)

   loše, dobro, slučajno, krišom, lako, teško, hladno, toplo, daleko, hrabro, brzo, ovako, onako, tako, nikako, nekako, svakako, ikako, bilo kako...


☼  prilozi za količinu (upitni prilog KOLIKO?)

malo, mnogo, puno, ovoliko, onoliko, nikoliko, nekoliko, ikoliko, koliko god...


☼  prilozi za uzrok (upitni prilog ZAŠTO?)

    zato, stoga


Prilozi koji podsećaju na zamenice nazivaju se zamenički prilozi.


PREDLOZI

Predlozi su nepromenljive reči koje označavaju različite odnose među rečima u rečenici. Obično stoje ispred imenica ili imeničkih zamenica i utiču na njihov oblik. Jedino predlog radi može stajati iza ovih reči. (Uradićemo to radi istine. ili Uradićemo to istine radi.)

Predlozi se javljaju samo uz zavisne padeže:

Genitiv: od, iz, sa, do, bez, blizu, kod, kraj, iznad, između, oko, pored, ispod, ispred...

Dativ: k, ka,prema, nasuprot..

Akuzativ: uz, niz, u, kroz, na, za...

Instrumental: s, sa, nad, pod, za, među...

Lokativ: po, u, na, o, pri...


VEZNICI

Veznici su nepromenljive reči koje povezuju rečenice i rečenične delove, a u isto vreme označavaju i kakva je to veza. Rečenice i rečenični delovi mogu stajati u naporednom ili zavisnom odnosu, pa se povezuju naporednim ili zavisnim veznicima.

Naporedni veznici se dele na:

☼  sastavne:  i, pa, te, ni, niti

☼  rastavne:  ili

☼  suprotne:  a, ali, no, nego, već.


Zavisni veznici su: jer, iako, ako, da, dok, čim, mada...


REČCE

Rečce su nepromenljive reči koje označavaju lični stav govornika prema sadržaju rečenice ili obeležavaju neki logičan odnos u okviru rečenice.

Rečce se mogu se podeliti u više grupa:

☼  rečce za potvrđivanje i odricanje:  da, ne    

☼  upitne rečce:  zar, li, da li                      

☼  pokazne rečce:  evo, eto, eno, gle

☼  suprotne rečce:  međutim, pak

☼  zapovedne rečce:  neka, hajde            

☼  rečce za isticanje:  baš, bar, upravo, čak, tek...

☼  uzvična rečca:  ala

☼  povratna rečca:  se

modalne rečce: možda, verovatno, zaista, valjda, sigurno, nesumnjivo, uglavnom, nipošto, naravno, očito, nažalost, definitivno, izvesno...


UZVICI

Uzvici su nepromenljive reči kili skupovi glasova kojima se izražavaju osećanja ili se podržavaju zvukovi iz prirode. Za njih ne važe pravila akcentovanja, mogu sadržati neobičnu kombinaciju glasova i sami imaju vrednost cele račenice.

Veznike možemo razvrstati u tri grupe:

uzvici koji izražavaju osećanja:  ih, oh, uh, uf, au, aj,joj, jao, ura, hm, oho, ijuj, avajk, brrr, pih...

uzvici za dozivanje i teranje:  hej, ej, o, oj, alo, marš, pst, mac, kuc, pis, šic, iš, pi-pi, šibe, ajs, điha..

uzvici koji podražavaju razne zvukove:  tras, krc, fiju, buć, pljus, šljic, tap, cmok, bum, škrip, apćiha, mijau, kukuriku, av-av, kre-kre, dživ-dživ, ćiju-ći, mljac, šmrc...


PAŽNJA


Određene reči u našem jeziku (blizu, napred, iznad, ispod, više, niže, iza...) mogu biti upotrebljene  i kao prilog i kao predlog. Najlakši način za određivanje kojoj vrsti reči one  pripadaju  je uzimanjem u obzir pravila da se predlozi uvek nalaze ispred imenica ili imeničkih zamenica, dok  prilozi  mogu biti samostalni.

Prilozi:

Stajao je ispred.

Popeli su se više.

Spustite gredu niže.

On stanuje blizu.


Predlozi:

Stajao je ispred kuće.

Podigao je ruku više glave.

Niže kuće je oveća bašta.

On stanuje blizu nas.


Često se prave greške u upotrebi predloga RADI i ZBOG. Predlog ZBOG iskazuje uzrok koji je izazvao neke posledice, dok predlog RADI iskazuje cilj ili nameru.

Otišao je doktoru zbog bolesti. (Bolest je bila uzrok odlasku lekaru)

Otišao je doktoru radi izlečenja. (Izlečenje je svrha odlaska lekaru)


Veznik IAKO se piše sastavljeno kada se upotrebljava u značenju veznika MADA. U svim ostalim slučajevima se piše razdvojeno.

Krenuli smo iako je počela kiša.

Iako sam umoran, doći ću.

I ako naučiš, neće te pitati.

Neće mu biti ništa i ako padne.


Rečca LI se piše sastavljeno sa vezncima: NEGOLI, KAMOLI, NEKAMOLI.

Nije se ni javila, a kamoli došla.

Više voli da priča, negoli da radi.


Rečce za iskazivanje ličnog stava najčešće u rečenicama odvajaju zapetama.

Sutra će, nažalost, pasti kiša.

Čuli ste, naravno, za taj klub.

Sada je, međutim, sve u redu.

On je, doduše, dobro vaspitan.



Neke rečce se mogu upotrebiti i kao prilozi.

On je, sigurno, dobar vozač. (rečca).

On sigurno vozi. (prilog)



Prilozi se nalaze obično uz glagole i kazuju mesto, vreme, način, uzrok ili količinu vršenja radnje, ali mogu da se nalaze uz prideve (veoma lep, suviše dosadan, slučajno odabran), druge priloge (vrlo rado, veoma lako) i  imenice (malo dece, mnogo soli, puno sreće).

Neki prilozi imaju komparaciju (najčešće prilozi za način). Komparativ priloga je jednak komparativu srednjeg roda prideva, a superlativ se gradi dodavanjem naj na komparativ.

lako - lakše - najlakše
blizu - bliže - najbliže
daleko - dalje - najdalje
Admin
Admin
Admin

Broj poruka : 89
Datum upisa : 17.09.2013

https://sidro.serbianforum.info

Nazad na vrh Ići dole

SRPSKI JEZIK - GRAMATIKA ZA VII RAZED Empty Re: SRPSKI JEZIK - GRAMATIKA ZA VII RAZED

Počalji od Admin Sub Maj 23, 2015 12:58 pm

SINTAGMA


Sintagma je skup dveju ili više reči od kojih je jedna glavna reč, a ostale zavise od nje. Ove reči su povezane zajedničkim značenjem i kao celina imaju istu službu u rečenici.

Za razliku od zavisnih članova glavna reč sintagme se ne može izostaviti iz rečenice, jer bez nje ne bi bilo sintagme, niti bi ta rečenica imala smisla.

Naš poznati pisac predstavio se publici.

Sintagma: naš poznati pisac
Glavna reč sintagme: pisac
Zavisne reči sintagme: naš poznati

Ako se iz rečenice izostavi reč pisac rečenica ne bi imala smisla.
Zavisno od toga kojoj vrsti reči pripada njena glavna reč (imenica, pridev, prilog ili glagol) sintagma može biti:

☼  imenička  (Maja mi je poklonila malu drvenu kutiju)
☼  pridevska (Pre mojim očima je neobično lep prizor)
☼  priloška (Stigli su kući veoma brzo) i
☼  glagolska sintagma (Zaspao je gledajući film)

U okviru jedne sintagme u rečenici može da se nađe neka druga sintagma, tako da razlikujemo pojmove šire i uže sintagme. U okviru šire sintagme uvek se nalazi  uža sintagma.

Primer 1:     U to vreme Egipat je imao veoma jaku mornaricu.

Šira sintagma je imenička sintagma: veoma jaku mornaricu u kojoj je glavna reč  mornaricu.
Uža sintagma koja se nalazi u okviru šire je pridevska sintagma : veoma jaku u kojoj je glavna reč jaku.

Primer 2:     Maja je kupila džemper boje zlatnog peska.

Šira sintagma: džemper boje zlatnog peska (imenička sintagma u kojoj je glavna reč sintagme džemper, a atribut imenička sintagma boje zlatnog peska)

Uža sintagma: boje zlatnog peska (imenička sintagma u kojoj je glavna reč sintagme boje, a atribut imenička sintagma zlatnog peska)
Uža sintagma: zlatnog peska (imenička sintagma u kojoj je glavna reč sintagme peska, a atribut pridev zlatnog)


IMENIČKA SINTAGMA

Imenička sintagma je ona sintagma u kojoj je glavna reč sintagme imenica. Svaki zavisni član imeničke sintagme ima funkciju atributa.
Zavisni članovi, odnosno atributi u imeničkoj sintagmi mogu da se nalaze ispred ili iza glavne reči.
Atributi koji se nalaze ispred glavne reči su najčešće pridevi (ili pridevske sintagme) i pridevske zamenice.

Medvedi su zaspali dubokim zimskim snom.
Atributi koji se nalaze iza glavne reči su najčešće imenice (ili imeničke sintagme) u nekom zavisnom padežu (s predlogom ili bez njega)

Moja majka je napravila džem od kajsija.
U imeničkoj sintagmi atributi se mogu istovremeno nalaziti i ispred i iza glavne reči.

Na nebu se video zažareni vatromet boja.
Glavna reč sintsgme je imenica vatromet.
Zavisni član u funkciji atributa koji se nalazi ispred glavne reči je pridev: zažareni.
Zavisni član u funkciji atributa koji se nalazi iza glavne reči je imenica boja.
Imeničke sintagme u rečenici mogu imati službu: subjekta (Crna mačka šeta po krovu), objekta (Napisao je odličan roman), priloških odredbi (Završio je školu prošle godine), imenskog dela predikata (Marko je dobar učenik)


Imeničke sintagme:

Novak je naš najbolji teniser.
Maslačak je zeljasta biljka.
Volim ulice moga grada.
Minja je kupila suknjicu od svile.
Onaj plavi dečak trenira fudbal.
Juče smo otišli u najzabačenije delove grada.
Ovo predivno putovanje nikada neću zaboraviti.
Zakasnio je na čas zbog gužve u saobraćaju.
Ovo pesmu je sigurno napisao neki pesnik bez talenta.
Mama će mi kupiti crno odelo sa belim prugama.
Maja je napravila veliku tortu od čokolade.
Obukla sam jaknu boje neba.
Od druga sam dobio zanimljivu knjigu o šahu.
Naručio sam čaj sa limunom.
Reks je moj verni pas.
Danas se u Kragujevcu održava izložba slika Paje Jovanovića.
Televizor je u uglu sobe.



PRIDEVSKA SINTAGMA

Pridevska sintagma je ona sintagma u kojoj je glavna reč sintagme pridev. Zavisni članovi pridevske sintagme mogu da se nalaze ispred ili iza glavne reči.
Zavisni članovi koji se nalaze ispred glavne reči su uglvnom prilozi.

Njegova sestra je puno srećna.
Zavisni članovi koji se nalaze iza glavne reči mogu biti imenice sa predlogom, zamenice ili imeničke sintagme.

Marko je sladak kao šećer.
Pridevske sintagme u rečenici  mogu imati službu atributa u okviru subjektskog (Vrlo talentovana devojka peva ovu pesmu) i objekatskog skupa reči. (Ne volim puno slanu hranu), priloških odredbi (Mića je ootputovao na neobično lepo mesto)  i  imenskog dela predikata (Ova priča mi je veoma zanimljiva )


Pridevske sintagme:

Milan je veoma dobar fudbaler.
Moji prsti su izrazito vešti na gitari.
Moj brat je brži od mene.
Medvedi su zimi mnogo pospani.
Ova igra je naročito zanimljiva.
On je neobično brzoplet dečak.
Njegov plan nije dovoljno dobar.
Ivan je brz kao munja.
Maja je vrednija od pčelice.
Čeka ih veoma teška borba.
On je izrazito loš vozač.
Moj sestra je vrlo lepa devojka.
Veoma jak vetar srušio je krov.
Marko je mršav kao čačakalica.
Moj drug je nekako smešan.
Predavanje je bilo neočekivano kratko.
Zemlja je vlažna od kiše.
Lice joj je uplakano od sreće.



PRILOŠKA SINTAGMA


Priloška sintagma je ona sintagma u kojoj je glavna reč sintagme prilog. Zavisni članovi pridevske sintagme mogu da se nalaze ispred ili iza glavne reči.

Zavisni članovi koji se nalaze ispred glavne reči su uglavnom prilozi.

Pričao je izuzetno sporo.
Zavisni koji se nalaze iza glavne reči mogu biti imenice, imeničke zamenice i imeničke sintagme sa predlogom ili bez njega.

Otišao je daleko od kuće.
Priloške sintagme u rečenici imaju službu priloških odredbi.


Priloške sintagme:

Biće im izuzetno teško.
Čitao je knjigu vrlo pažljivo.
Govorio je jedva čujno.
Otplivao je daleko od obale.
On veoma dobro peva.
Bio sam tamo nekoliko dana.
On ubacuje koševe neverovatno precizno.
Moja kuća je veoma blizu.
Milovao je njenu kosu neobično nežno.
Otpevao je pesmu izrazito loše.
Mislim da on svoj posao ne obavlja dovoljno kvalitetno.
Stisnuo mi je ruku veoma jako.
Odvezao se  nedaleko od grada.
On ne igra nimalo lepo.
Njegovi pokreti mi izgledaju mnogo čudno.


GLAGOLSKA SINTAGMA

Glagolska sintagma je ona sintagma u kojoj je glavna reč sintagme glagol u infinitivu, glagolski prilog sadašnji ili glagolski prilog prošli.

Oduševila se slušajući moju pesmu.

Zavisni članovi glagolskih sintagmi imaju funkciju objekta ili priloške odredbe, dok je cela sintagma najčešće u funkciji priloške odredbe za način ili vreme.


Glagolske sintagme:

Otišao je odmahujući glavom.
Ispričavši priču, baka je zaćutala.
Razmišljajući o svemu, odlučio se za ovaj najsigurniji plan.
Mirko je zaspao gledajući film.
Spazivši zmiju, jako je vrisnula.
Berući trešnje, popeo se visoko.
Smeškao se gledajući svog oca.
Oblaci su brzo prekrili celo nebo, najavljujući nevreme.
Slušajući njegovu muziku, sinula mu je ideja za novi mjuzikl.
Ne vodeći računa, zakasnili smo pozorište.
Šetajući gradom sreo je svoju drugaricu iz škole.
Deca se moraju dobro čuvati.
Knjige treba pažljivo čitati.
Admin
Admin
Admin

Broj poruka : 89
Datum upisa : 17.09.2013

https://sidro.serbianforum.info

Nazad na vrh Ići dole

SRPSKI JEZIK - GRAMATIKA ZA VII RAZED Empty Re: SRPSKI JEZIK - GRAMATIKA ZA VII RAZED

Počalji od Admin Sub Maj 23, 2015 1:59 pm

Nezavisni padeži
NOMIMATIV, VOKATIV


PODELA PADEŽA

Svi padeži u srpskom jeziku dele se na nezavisne i zavisne padeže.

Nazavisni padeži mogu stajati samostalno u rečenici i ne zavise od drugih reči. Javljaju se uvek bez predloga. (NOMINATIV, VOKATIV)
Zavisni padeži ne mogu stajati samostalno, oni su u zavisnom odnosu prema drugim rečima u rečenici.  Javaljaju se sa predlozima i bez njih (GENITIV, DATIV, AKUZATIV, INSTRUMENTAL, a  LOKATIV je uvek sa predlozima. Značenje zavisnih padeža se može dopunjavati značenjima predloga.


NEZAVISNI PADEŽI

NOMINATIV

Nominativ je osnovni oblik imenice (onaj koji samo imenuje biće ili predmet). Dobijamo ga na pitanje KO? ili ŠTA?. Nezavisan je padež i uz njega ne mogu stajati predlozi.

Najznačajnije službe nominativa u rečenici su:

☼  subjekat (Najpopularniji sport u mom gradu je fudbal)
 imenski deo predikata (Ana je najbolji učenik u našoj školi)

Upotreba nominativa van rečenice odnosi se uglavnom na:

☼  reč kao odrednicu u rečniku, (hleb, m, 1. osnovna životna namernica)
☼  naslov nekog dela ("Mali princ", "Hajduk Stanko")
☼  naziv ustanove (Pošta, Opština Novi Beograd)


Nominativ

Novak je naš najbolji teniser.
Maslačak je zeljasta biljka.
Onaj plavi dečak trenira fudbal.
Ovo priču je napisao pesnik.
Mama će mi kupiti crno odelo.
Maja je napravila voćnu tortu.
Moji prsti su vešti na gitari.
Televizor je u uglu sobe.
Tenis je veoma popularan sport.
Danas najbolje igra Marko.
Juče je bila dobra utakmica.
Reks je moj pas.
Moj brat Milan je fudbaler.
Kad porastem biću pisac.
Njegova sestra je balerina.
Borovnica je voće puno vitamina.
Moj deda je bio učitelj.
Odjeknuo je kao bomba.
Izgledala je kao vila.
Dobar je kao hleb.
To nije Marko, nego Janko.



VOKATIV

Vokativ je nezavisan padež u kojem stoji ime onoga koga dozivamo ili kome se obraćamo. Dobijamo ga kada upotrebimo uzvik HEJ! uz neko ime. U pisanju se obavezno odvaja zapetama.

Pošto je izdvojen iz rečenice, vokativ u njoj nema posebnu službu. Ponekad u narodnoj poeziji može imati službu subjekta (Vino pije Kraljeviću Marko.).


Vokativ

Aleksa, gde ti sediš?
Nastavnice, Marko me udara.
Je li ovako dobro, Majo?
Kad se ženi srpski car Stjepane.
Car Lazare sjede za večeru.
Pravi si heroj, rođače!
O, draga moja, baš ste lepi!
U pravu si, Marice.
Ostavi me na miru, budalo!
Eh, ti, bezobrazniče!
Ivane, dođi ovamo!
Mama, mogu li napolje?
Izlazi napolje, Majo!




PAŽNJA!


Kako glasi vokativ kratkih ženskih imena? - pitanje koje se često postavlja. Najvažnije je odrediti koliko slogova ima ime i koji je akcenat u pitanju. Kod trosložnih i višesložnih imena vokativ je isti kao nominativ. (Hej, Valentina!) osim kod onih imena koja se završavaju na - ica  (Hej, Slavice!) . Kod dvosložnih imena kod svih akcenata vokativ je isti kao nominativ (Hej, Marta! Hej, Ana!) osim kod imena sa dugosilaznim akcentom na prvom slogu (Hej, Ivo! Hej, Saro!)
Admin
Admin
Admin

Broj poruka : 89
Datum upisa : 17.09.2013

https://sidro.serbianforum.info

Nazad na vrh Ići dole

SRPSKI JEZIK - GRAMATIKA ZA VII RAZED Empty Re: SRPSKI JEZIK - GRAMATIKA ZA VII RAZED

Počalji od Admin Sub Maj 23, 2015 9:04 pm

GENITIV


GENITIV - ZNAČENJA

Genitiv je zavisan padež koji najčešće označava pripadnost, poreklo ili deo nečega, a može imati i druga značenja. Dobijamo ga na pitanje KOGA? ili ČEGA?. Može se upotrebiti s predlozima ili bez njih.

GENITIV BEZ PREDLOGA može imati sledeća značenja:

☼  pripadanje (prisvojni genitiv) - imenica ili imenička sintagma u genitivu označava pojam kome nešto pripada  (Ona je kćerka naše komšinice).

☼  deo nečega (deoni genitiv) - imenica  ili  imenička sintagma u genitivu označavaju  da  nešto  nije obuhvaćeno  u  celini, već  samo  delimično. Upotrebljava se uz reči koje označavaju količinu. (Popili smo čašu soka).

 odvajanje, poticanje (ablativni genitiv) - imenica ili imenička sintagma u genitivu  označavaju  da  se  od  nje  nešto  udaljava, odvaja  ili  da od nje potiče (Oslobodio sam se treme).

 osobinu (kvalitativni genitiv) - imenička  sintagma  u  genitivu  označava svojstvo nekog pojma (To je životinja dugog repa).

☼  vreme (vremenski genitiv) - imenička  sintagma  u  genitivu  označava vreme u kome se nešto zbiva (To se desilo prošlog vikenda).

GENITIV SA PREDLOZIMA može imati sledeća značenja:

☼  mesno značenje (Juče smo skrenuli  s puta).
☼  vremensko značenje [/i]([b]Čekamo ga od ranog jutra[/i]).
☼  [b]uzročno značenje
(Neću da idem u školu iz principa).
☼  značenje cilja (Vitamine pijemo radi zdravlja).
☼  načinsko značenje (Pevao je iz sveg glasa).

 SLUŽBA GENITIVA U REČENICI

Najznačajnije službe genitiva u rečenici su:
☼  nepravi objekat (Najedosmo se jagoda).
☼  pravi objekat (Pio je čaja).
☼  logički subjekat (Večeras nema zvezda na nebu).
☼  priloške odredbe (Ivan uvek sedi pored Jovana).

Pravi objekat može stajati u deonom genitivu samo uz prelazne glagole. U tom slučaju se može zameniti objektom u akuzativu bez predloga.
Popij jogurta! (pravi objekat u genitivu)
Popij jogurt! (pravi objekat u akuzativu)

Logički subjekat može stajati u genitivu, ali onda ne označava nosioca stanja, već pojam čije se postojanje tvrdi ili poriče. Tvrđenje odnosno poricanje kazuje se glagolom IMATI u prezentu, a u ostalim oblicima glagolom BITI.
Nije bilo nikog kod kuće. (logički subjekat u genitivu)

U okviru imeničke sintagme genitiv ima službu atributa (majica bez rukava, ikone ranog perioda,  devojka crne kose, bluza neobične boje).

 PREDLOZI KOJI DOLAZE UZ GENITIV

od, do, iz, s(a), ispred, iza, izvan, van, unutar, iznad, ispod, više, poviše, niže, pre uoči, posle, nakon, za, tokom, dno (podno, nadno, odno), vrh (povrh, navrh, uvrh, zavrh), čelo, nakraj,  krajem, potkraj, sred (nasred, posred, usred), oko, okolo, blizu, kod, kraj, pokraj, pored, nadomak, nadohvat, i, u, mimo, duž, uzduž, širom, preko, bez, osim, mesto (umesto, namesto), uime, putem, (s) pomoću, posredstvom, između, (na)spram, put, protiv, nasuprot, usuprot, usprkos, zbog, usled, radi (zaradi, poradi), glede, prilikom, povodom


GENITIV

Prisvojni genitiv

Maša je drugarica moje sestre.
To je pesma moje majke.
Ne sviđa mi se naslov romana.
Ono je pas našeg komšije.
To je bilo u drugom delu filma.


Deoni genitiv

Imam mnogo teških pitanja.
Pojeli smo pun tanjir jagoda.
Uzeo je zalogaj bajatog hleba.
Popio je čašu mleka.
Došlo je petnaest učenika.


Ablativni genitiv

On se plaši tvojih reči.
Deco, čuvajte se gripa
Oslobodio sam ružnih misli.
Maja se plaši svoje senke.
Sramim se svojih grešaka.


Kvalitativni genitiv

Ušla je žena kovrdžave kose.
Maja nosi suknju lepog kroja.
Kupila je košulju dugih rukava.
Mirko je čovek dobre naravi.
Ričard je kralj lavljeg srca.


Vremenski genitiv

Bio je u Beogradu prošle srede.
Ovih dana imam puno obaveza.
Odgovoriću ti istog trena.
Imao sam posla tog dana.
Svake zime idemo na planinu.


SLUŽBE GENITIVA

Nepravi objekat

Leti se odvikavamo od klizanja.
Kloni se nevaspitanih dečaka.
Sve zavisi od Miloša.
Čuvaj se prehlade.
Oslobodi se straha.


Pravi objekat

Uzmi malo hleba.
Dajte mi mira!
Najeo se mesa.
Počela je gradnja kuće.
Kad je bio mali pio je puno mleka.


Priloške odredbe

Uplašili smo se uoči utakmice.
Svi su se okupili radi dogovora.
On predaje bez pauze.
Čekaću te ispred škole.
On je došao iz Portugala.


Logićki subjekat

Nesta blaga, nesta prijatelja.
Danas ima ljudi na ulicama.
Ima li nekog kod kuće?
Nema nikog večeras!
Nema novca za trošenje.
Admin
Admin
Admin

Broj poruka : 89
Datum upisa : 17.09.2013

https://sidro.serbianforum.info

Nazad na vrh Ići dole

SRPSKI JEZIK - GRAMATIKA ZA VII RAZED Empty Re: SRPSKI JEZIK - GRAMATIKA ZA VII RAZED

Počalji od Admin Sub Maj 23, 2015 9:23 pm

DATIV


DATIV- ZNAČENJA

Dativ je zavisan padež koji najčešće označava namenu (kome ili čemu je nešto namenjeno) ili usmerenost (pojam u pravcu kojeg se neko ili nešto kreće). Dobijamo ga na pitanje KOME? ili ČEMU?. Upotrebljava se s predlozima ili bez njih.

DATIV BEZ PREDLOGA može imati sledeća značenja:

☼  značenje namene -  imenica, imenička zamenica ili imenička sintagma u dativu označavaju pojam kojem je nešto namenjeno. (Dao sam drugu svesku. Poštar je uručio Jeleni pismo. Baka mi je isplela džemper.)

☼  usmenrenosti  - imenica, imenička zamenica ili imenička sintagma u dativu označavaju da je nešto usmereno k tom pojmu. (Njihov rad bio je okrenut  pravom cilju. Žustro su se uputili izlazu)

☼  nosioca stanja - imenica, imenička zamenica ili imenička sintagma u dativu  obeležavaju  pojam  kojem  je  pripisano  neko  svojstvo, stanje, raspoloženje i slično. (Aninom bratu se spava. Jedu mi se kolači.)

☼  pripadnosti - imenička  zamenica u dativu označava da nešto pripada toj osobi. (Kosa joj je kovrdžava. Gde mi je olovka?)

DATIV SA PREDLOZIMA može imati sledeća značenja:
značenje usmerenosti (Uputili smo se ka školi) i
☼  dopusno značenje (Uprkos velikoj vrućini, završili smo meč).

Predlozi koji dolaze uz dativ: k, ka, prema, uprkos, nasuprot
Glagoli uz koje se skoro uvek upotrebaljava dativ: činiti se, gaditi se, smučiti se, nedostajati, pomagati, prijati. goditi, sviđati se, svideti se, dopadati se, verovati, obećavati, čestitati, radovati se

 SLUŽBA DATIVA U REČENICI

Najznačajnije službe dativa u rečenici su:
☼  nepravi objekat (Narugasmo se Milanu zbog njegovog ponašanja).
☼  logički subjekat (Večeras im je trening).
☼  priloške odredbe (Ivan uvek žuri kući).

 POGREŠNA UPOTREBA DATIVA
Često se u govoru uz glagole mirovanja koristi dativ, što je pogrešno. Umesto dativa potrebno je u tom slučaju koristiti genitiv.

Nepravilno :                                                               Pravilno

Danas sam ceo dan kući.                                          Danas sam ceo dan kod kuće.
Hoćeš li biti kući danas?                                           Hoćeš li biti kod kuće danas?
Uradite domaći kući.                                                Uradite domaći kod kuće?
Milan nije kući.                                                        Milan nije kod kuće




PAŽNJA!

Uz glagole kretanja koristi se dativ cilja: Ići kući,
Uz glagole mirovanja koristi genitiv mesta: Biti kod kuće.



DATIV

Značenje namene

Pozajmila sam sestri haljinu.
Kupila sam sebi čokoladu.
Reci mami da dođe kod nas.
Poručite komšiji da bude tiši.
Dao sam mu olovku.


Znaćenje usmerenosti (bez predloga i sa predlogom)

Odmah su krenuli kući.
Okrenuo nam se
Miloš se približio cilju.
Maja je okrenula leđa Milici.
Primiče nam se godišnjica.


Značenje nosioca stanja

Mileni su sijale oči.
Meni se ne peva ta pesma.
Petru je bilo teško.
Maša je draga Jovanu.


Značenje pripadnosti

Uzeo joj je knjige.
Karlo im je bio najbolji kralj.
Otac mi je na putu.
Nataši je vrućina.


Dopusno značenje

Idemo dalje, uprkos svemu.
Pobedio je, uprkos povredama.
Pevali smo, uprkos hladnoći.



SLUŽBE DATIVA

Nepravi objekat

Ana uvek pomaže Milici.
Divim se njenoj sestri.
Učini mi uslugu.
Poslali smo pismo roditeljima.
Jovan je dobar trener našoj deci.


Logički subjekat

Dosadno im je.
Mirjani se ide u bioskop.
Ani je mnogo loše.
Pije mi se čokoldano mleko.
Lazaru je sada mnogo bolje.


Priloške odredbe

Nasuprot opštini gradi se park
Krenuo je  ka vratima.
Ana je pošla prema školi.
Potrčao je prema izlazu.
Besno su odjurili kući.
Admin
Admin
Admin

Broj poruka : 89
Datum upisa : 17.09.2013

https://sidro.serbianforum.info

Nazad na vrh Ići dole

SRPSKI JEZIK - GRAMATIKA ZA VII RAZED Empty Re: SRPSKI JEZIK - GRAMATIKA ZA VII RAZED

Počalji od Admin Ned Maj 24, 2015 11:35 am

AKUZATIV


AKUZATIV- ZNAČENJA

Akuzativ je zavisan padež koji najčešće označava pojam koji trpi radnju.  Dobijamo ga na pitanje KOGA? ili ŠTA?. Upotrebljava se sa predlozima ili bez njih.

AKUZATIV BEZ PREDLOGA može imati sledeća značenja:

☼  značenje trpioca radnje -  imenica, imenička zamenica ili imenička sintagma u akuzativu označavaju trpioca radnje koja je izražena predikatom.  (Sagradili smo novu kuću. ).

 značenje nosioca stanja  - imenica, imenička zamenica ili imenička sintagma u  akuzativu označavaju pojam kojem je pripisano neko svojstvo, stanje, raspoloženje i sl. ( Da li Miloša boli zub?)

☼  značenje vremena - imenička sintagma u  akuzativu označava kad se nešto zbiva ili koliko dugo se nešto zbiva (Jedno veče izašli smo skupa.)

AKUZATIV SA PREDLOZIMA može imati sledeća značenja:

☼  značenje vremena (Moj rođendan je  u nedelju).
☼  značenje mesta (Naša škola je uz obdanište).
☼  značenje načina (Svi su govorili u jedan glas).
☼  značenje  namene (Ovo je poklon za moju drugaricu).
☼  objekatsko značenje (Ogrešio se o  istinu).

Predlozi koji dolaze uz akuzativ:  kroz, niz, uz, na, o, po, u, mimo, među, nad, pod, pred, za
Predlozi među, nad, pod, i pred u akuzativu označavaju gde se radnja završava. Ove predloge akuzativ deli sa instrumentalom.

      Sakrio se pod sto. (akuzativ).       Krije se pod stolom. (instrumental)

Predlozi u, na, o, i po u akuzativu su uvek vezani za glagol kretanja. Ove predloge akuzativ deli sa lokativom.

      Brod je uplovio u luku. (akuzativ).       Brod je u luci. (lokativ)


 SLUŽBA AKUZATIVA U REČENICI

Najznačajnije službe akuzativa u rečenici su:
☼  pravi objekat (Ana piše novu knjigu).
☼  nepravi objekat (Otimaju se o carstvo).
 logički subjekat (Mog druga je sramota).
☼  priloške odredbe (Sećam ga se kroz maglu).


 POGREŠNA UPOTREBA AKUZATIVA

Često se u govoru uz glagol kontaktirati upotrebljava imenica u akuzativu. Bolje bi bilo da se ovaj glagol zameni sa rečima stupiti u vezu sa ili povezati se sa, ali ako se baš želi upotrebiti glagol kontaktirati onda imenica uz njega mora da bude u instrumentalu.

Nepravilno :                                                        Pravilno:

Kontaktirala sam staro društvo.                     Kontaktirala sam sa starim društvom.
Kontaktiraj ga obavezno!                                 Kontaktiraj sa njim obavezno.




AKUZATIV


Značenje trpioca radnje

Fotografisali su nas juče.
Maja peva moju pesmu.
Jana svira gitaru.
Odmah popij lek!


Značenje nosioca stanja

Miloša boli zub.
Moju mamu je strah od buba.
Sram te bilo, Ivane!
Strah ga je visine.


Značenje vremena

Proveo sam celo leto na selu.
Tako je to bilo u ono doba.
Imam trening svaki dan.
Čitavu noć padala je kiša.


Značenje načina

Na smrt ga je pretukao.
Viknuli su u isti glas.
Imam trening svaki dan.
Bio sam nervozan to jutro.


Značenje mesta

Petar stoji uz Anu.
Priljubi se uz mene.
Šetali smo kroz šumu



SLUŽBE AKUZATIVA

Pravi objekat

Majka je napravila kolač.
Kupio sam novi reket.
Lopta je udarila u ogradu.
Sreo sam ispred škole Maju.
Krtica je iskopala rupu.


Nepravi objekat

Nikola se zaljubio u Anu.
Svaki komad košta po dinar.
Otišao je u monahe.
Verujem u pobedu!


Logički subjekat

Boli ga glava.
Maju je strah visine.
Tišti me u grudima.
Nebojšu muči stomak.


Priloške odredbe

Sutra idem u školu.
U avgustu putujemo na more.
Optužen je za provalu u stan.
Otišao sam u školu taj dan
Kupio sam kartu nekoliko sati pred utakmicu.

Admin
Admin
Admin

Broj poruka : 89
Datum upisa : 17.09.2013

https://sidro.serbianforum.info

Nazad na vrh Ići dole

SRPSKI JEZIK - GRAMATIKA ZA VII RAZED Empty Re: SRPSKI JEZIK - GRAMATIKA ZA VII RAZED

Počalji od Admin Ned Maj 24, 2015 11:53 am

INSTRUMENTAL


INSTRUMENTAL - ZNAČENJA

Instrumental je zavisan padež koji najčešće označava društvo ili sredstvo.  Dobijamo ga na pitanje S KIM? ili ČIME?. Upotrebljava se s predlozima ili bez njih.

INSTRUMENTAL BEZ PREDLOGA može imati sledeća značenja:

☼  značenje sredstva -  imenica  ili  imenička  sintagma u instrumentalu označavaju  sredstvo  kojim  se  vrši  radnja.  (Miša je svoje slike radi temperama.)

☼  značenje načina  - imenica  ili  imenička  sintagma  u  instrumentalu obeležavaju način na koji se radnja vrši. (Jednim udarcem ubio je dve mušice.)

☼  značenje  vremena - imenica ili imenička sintagma u instrumentalu označavaju kad se nešto zbiva ili koliko se dugo zbiva. (Svakim danom snega je sve manje.)

☼  značenje mesta - imenica  ili  imenička  sintagma  u  instrumentalu označavaju mesto vršenja radnje (Prošetali smo se glavnom ulicom.)

☼  značenje cilja - imenica ili imenička sintagma u instrumentalu označavaju cilj zbog koji se nešto zbiva (Otišao je u grad  poslom).

☼  objekatsko značenje - imenica ili imenička sintagma u instrumentalu označavaju trpioca radnje. (Oni trguju naftom)


INSTRUMENTAL SA PREDLOZIMA može imati sledeća značenja:

☼  značenje društva (Idem u razred  sa Veljkom).
☼  značenje mesta (Časopisi su pod krevetom)
☼  značenje načina (S nestrpljenjem  je čekao kraj meča).
☼  značenje osobine (Video sam onog čoveka s dugom bradom ).

Predlozi koji dolaze uz instrumental: među, nad, pod, pred, s(sa), za
Glagoli koji zahtevaju instrumental: baviti se, trgovati, obilovati, vladati, upravljati...


 SLUŽBA INSTRUMENTALA U REČENICI

Najznačajnije službe instrumentala u rečenici su:
☼  nepravi objekat (Milan se bavi fudbalom).
☼  priloške odredbe (U našoj fabrici ne radi se subotom i nedeljom).

U okviru imeničke sintagme instrumental upotrebljen uz imenice ima službu atributa (devojka sa crnom kosom, prozor sa rešetkama, haljina sa dugačkim rukavima). Instrumental koji se upotrebljava uz prideve služi kao njihova doopuna (malen rastom, bogat znanjem)


 POGREŠNA UPOTREBA INSTRUMENTALA

Kada instrumental označava sredstvo, oruđe ili predmet radnje, predlog S (SA) se ne sme uz njega upotrebljavati. Kada je u pitanju izraz "pisati mali (velikim) slovima" ili "pisati s velikom (malim) slovom" oba načina su dozvoljena.

Pravilna upotreba instrumentala : voziti se autobusom, pisati olovkom,  rukovati aparatom, šutnuti loptu nogom, nacrtati rukom, seći makazama, natopiti vodom, raspolagati informacijama, ovladati gradivom, trgovati udžbenicima, ponositi se uspehom, poslužiti kolačima, služiti se kompjuterom, baviti se glumom, biti zadovoljan ocenama.



INSTRUMENTAL  

Značenje sredstva

Poslužila nas je kafom.
Ana ide u školu autobusom.
Deda u bašti kopa motikom.
Volim da pišem flomasterima.
Kinezu jedu  štapićima.
Kovač kuje čekićem.

Znaćenje načina

Otišao je žustrim korakom.
Govorio je tihim glasom.
Pogledala me je suznim očima.
Zaspala je tvrdim snom.
Miša je govorio šapatom.
Došao je sa osmehom na licu.
Učim biologiju sa naporom.

Značenje vremena

S jutrom dolazi novi dan.
Nedeljom nemam treninge.
Viđamo se vikendima.
Godinama nismo išli na more.
On satima ništa ne priča!
Noćima ne spavam!

Značenje mesta

Stajao je pred  školom.
Gradom se pronela lepa vest.
Lopta je pod stolom.
Protrčali su mostom.
Pred kućom je drvo.
Juče smo šetali parkom.

Značenje društva

Šetala sam sa drugaricom.
Rukovao se sa prijateljima.
Igram se sa bratom.
Idem sa Majom u bioskop.
Samo se sa Petrom slažem.


SLUŽBE INSTRUMENTALA

Nepravi objekat

Ana se ponosi svojim uspehom.
Ovladao sam dobro gradivom
Marko trguje voćem.
Petar je zadovoljan platom.
Mira se bavi trgovinom.
Zemlja je bogata mineralima.

Priloške odredbe

Vozite polako stazom.
Idite desnom stranom.
Krećemo na put ranom zorom.
Zarađujem  svojim rukama.
Otišla je brzim koracima.
Šetamo obalom reke.
Sredom idem kod zubara.
Pogledao me je s mržnjom.
Admin
Admin
Admin

Broj poruka : 89
Datum upisa : 17.09.2013

https://sidro.serbianforum.info

Nazad na vrh Ići dole

SRPSKI JEZIK - GRAMATIKA ZA VII RAZED Empty Re: SRPSKI JEZIK - GRAMATIKA ZA VII RAZED

Počalji od Admin Ned Maj 24, 2015 12:28 pm

LOKATIV


LOKATIV- ZNAČENJA

Lokativ je zavisan padež koji najčešće označava mesto.  Dobijamo ga na pitanje GDE? O KOME? ili O ČEMU?. Upotrebljava se uvek sa predlozima.

LOKATIV  može imati sledeća značenja:

☼  značenje mesta -  predloško - padežna konstrukcija u lokativu označava mesto vršenja radnje. (Knjige su  na policama.)

☼  značenje vremena  - predloško - padežna konstrukcija u lokativu označava kad se nešto zbiva ili koliko se dugo nešto zbiva.  (Školska godina se završava u junu.)

☼  značenje načina - predloško - padežna konstrukcija u lokativu označava na koji se način vrši neka radnja  (Napad su pripremali u tajnosti.)

☼  objekatsko značenje - predloško - padežna konstrukcija u lokativu označava trpioca radnje. (Razmišljali smo  o ekskurziji.)

Predlozi koji dolaze uz lokativ: u, na, o, po, pri, prema
Predloge u, na, po, o  lokativ deli sa akuzativom.

Lokativ                                                        Akuzativ
Polica se nalazi u zidu.                             Gledam u zid.
Moja knjiga je na polici.                           Stavio sam knjigu na policu.
Crtao je po knjizi.                                   Otišao je po knjigu.  
Pričao je  o njemu                                  Ogrešio se o njega.


Kada isti predlog može da ide uz dva različita padeža, tada treba voditi računa o značenju glagola.
Moji roditelji su u kući. (lokativ - označava mesto nalaženja )
Moji roditelji su ušli u kuću. (akuzativ  - označava mesto završetka radnje)

Predlog prema lokativ deli sa dativom. Ova dva padeža imaju isti oblik reči, ali nije isto značenje glagola. Dativ se upotrebljava uz glagole kretanja, a lokativ ima statičko značenje.
Krenuo je prema vratima. (dativ)   Sve se odigrava prema dogovoru. (lokativ)


 SLUŽBA LOKATIVA U REČENICI

Najznačajnije službe lokativa u rečenici su:
☼  nepravi objekat (On uvek učestvuje u razgovoru).
☼  priloške odredbe (Moja porodica se okuplja o Đurđevdanu).

U okviru imeničke sintagme lokativ uz imenicu je u funkciji atributa (roman u nastavcima, film u boji, dokaz o krađi, čovek u crnom odelu, priča o Snežani). Uz prideve lokativ se upotrebljava kao njegova dopuna (sigurna u hodu, razvijen u ramenima, prekrasna u svom sjaju)



PAŽNJA!!!



Kada se u rečenici upotrebljavaju dva predloga koja zahtevaju isti padež, tada  imenicu uz koju stoje predlozi možemo upotrebiti samo jedanput. Pravilna su oba načina.
Zasadili smo jelke ispred škole i iza škole.
Zasadili smo jelke ispred i iza škole.
(imenica upotrebljena samo jedanput)

Ako se u rečenici jave predlozi koji zahtevaju različite padeže imenica se mora upotrebiti dva puta ili se umesto nje upotrebi zamernica.
Sa štitom ili na štitu!           (Pravilno)
Sa štitom ili na njemu!        (Pravilno)
Sa ili na štitu!                    (Nepravilno)



LOKATIV  

Značenje mesta

Živimo u istom stanu.
Taj spomenik je na Avali.
Narod je na ulicama.
Želim da putujem po svetu.
Lepo mi je u selu.
Šarao je po vratima.
Dečak sedi na klupi.
Miš je iskopao rupu u siru.

Značenje načina

Stižem po završenom poslu.
Hodao je na prstima.
Sve se odigrava po planu.
Poznao sam ga po koraku.
Putovao je o svom trošku.
Plaćam more u ratama.
Dečaci su poređani po visini.
Ispričaj mi sve po redu!

Značenje vremena

Stigli smo po danu
U tom trenutku je zvonilo.
Doći ću kući o Vaskrsu.
Videćemo se u ovoj sedmici.
Idem na more u julu.
On je rođen u prošlom veku.
Stigao je u poslednjem trenu.

Objekatsko značenje

Neću da razmišljam o njoj.
Dugo su radili na projektu.
Ostajem pri tome!
Maštam o putu na mesec.
Uzela sam knjigu o vilama.
Mi pričamo o svemu.




SLUŽBE LOKATIVA

Nepravi objekat

Uživali smo u putovanju.
On ne učestvuje u razgovoru.
Lekar insistira na predledu.
Naučili smo sve o padežima.
Lekar insistira na pregledu.
Hvala na pozivu!
Ne pričaj mi o njima!
Maštam o svojoj budućnosti.

Priloške odredbe

Stripove čuvam u prvoj fioci.
Roman je napisan u prvom licu.
Prepoznao sam ga po glasu.
Moja majka je u kuhinji.
Brod je usidren u luci.
Poznat je po dobroj rakiji.
Stigli smo po mraku.
Po jutru se dan poznaje.
Moj šef sve radi po propisima.
Čitao je pri svetlosti sveće.
Admin
Admin
Admin

Broj poruka : 89
Datum upisa : 17.09.2013

https://sidro.serbianforum.info

Nazad na vrh Ići dole

SRPSKI JEZIK - GRAMATIKA ZA VII RAZED Empty Re: SRPSKI JEZIK - GRAMATIKA ZA VII RAZED

Počalji od Admin Ned Maj 24, 2015 12:45 pm

PADEŽNA SINONIMIJA


Padeži su s jedne strane morfološka jezička jedinica jer čine sistem oblika u promeni imenskih reči. S druge strane oni su sintaksička jedinica jer se njima reguliše sintaksička funkcija reči u rečenici. Zahvaljujući padežima znamo da je reč ne samo u odgovarajućem gramatičkom obliku, već i da ostvaruje određenu sintaksičku funkciju.
Zavisni padeži se najčešće javljaju kao predloško - padežne konstrukcije.  Pomoću predloga precizno se definišu značenja  zavisnih padeža.
Pojava kada dva padeža, odnosno dve predloško - padežne konstrukcije, imaju isto ili slično značenje naziva se padežna sinonimija.  Ako se zamenom padeža u rečenici ne menja sadržaj rečenice onda kažemo da su ti padeži sinonimni.

Sinonimni predlozi

ispred kuće                     pred kućom
ispod  mosta                    pod  mostom
posle  škole                     nakon škole,  
pored, kraj kapije             uz kapiju
kao majmun                    poput majmuna
za sat                            kroz sat




 SINONIMNOST PADEŽA


Autobus je stao ispred škole.(genitiv)
Autobus je stao pred školom. (instrumental)
Reket mu je ispod kreveta. (genitiv)      
Reket mu je pod krevetom. (instrumental)
Košulja dugih rukava. (genitiv)
Košulja sa dugim rukavima. (instrumental)
Posle završenog posla idemo na izlet. (genitiv)
Po završenom poslu idemo na izlet.  (lokativ)
Stajala sam pored kapije. (genitiv)
Stajala sam uz kapiju.  (akuzativ)
Ovde svakog dana pada sneg.  (genitiv)
Ovde svaki dan pada sneg.  (akuzativ)
Dao mi je čokolade. (genitiv)
Dao mi je čokoladu. (akuzativ)
Jede spanać na silu.  (akuzativ)
Jede spanać silom.  (instrumental
Proglasili su Mišu za pobednika. (akuzativ)
Proglasili su Mišu pobednikom. (instrumental)
On je poput mene.  (genitiv)    
On je  kao ja. (nominativ)


SINONIMNOST

Među padežnim sinonimima mogu postojati određene razlike. Neke razlike se tiču rasprostranjenosti upotrebe, a neke značenja.  Zavisno od toga u kojoj varijanti se koriste, uz  određene glagole  se mogu upotrebiti različiti padeži. Naprimer uz glagol postati upotrbljavaju se instrumental i nominativ, (postati loš / lošim), a uz glagol smetati dativ i akuzativ (smetati nekome / nekoga). Kao primer možemo navesti i odrične prelazne glagole uz koje se mogu upotrebiti i slovenski genitiv i akuzativ, iako se u poslednje vreme slovenski genitiv sve više zamenjuje akuzativom.

Primer:
Nisi ti video mora! (slov. genitiv)
Nisi ti video more! (akuzativ)

Kod razlika koje se tiču značenja pojedini predlozi mogu imati slična, ali ne i potpuno ista značenja.  
Predlog
pre + genitiv  i
predlog
pred + akuzativ imaju slično vremensko značenje, prethode nečemu, ali predlog pred podrazumeva i značenje neposrednosti ( nešto se desilo neposredno pre).

Primer:
Bio je oficir pre rata. (genitiv)
Bio je oficir pred rat. (akuzativ)

Predlozi pored + genitiv i uz + akuzativ imaju isto opšte značenje (blizina), ali predlog uz ima  još i značenje pribijenosti.

Primer:
Milan stoji pored zida. (genitiv)
Milan stoji  uz zid. (akuzativ)
Admin
Admin
Admin

Broj poruka : 89
Datum upisa : 17.09.2013

https://sidro.serbianforum.info

Nazad na vrh Ići dole

SRPSKI JEZIK - GRAMATIKA ZA VII RAZED Empty Re: SRPSKI JEZIK - GRAMATIKA ZA VII RAZED

Počalji od Admin Ned Maj 24, 2015 1:05 pm

KONGURENCIJA


Kongurencija je slaganje pridevskih reči sa imenicama u rodu, broju i padežu, kao i glagola u službi predikata sa imenicama (imeničkim sintagmama) ili zamenicama u službi subjekta u licu, broju i rodu.
Kada posmatramo reči u okviru rečenice ili sintagme, vidimo da postoje reči koje kontrolišu slaganje, reči koje se slažu i kategorije u kojima se vrši slaganje.
Reči koje kontrolišu slaganje su imenice. Imenica  diktira, usmerava i određuje koje će se reči salgati, pa je zato nazivamo kontrolor kongurencije.
Reči koje se slažu su: pridevi, pridevske zamenice, redni brojevi i glagoli u ličnom obliku.
Kategorije u kojima se reči slažu su kod prideva: rod, broj i padež, a kod glagola lice i broj (i rod). Ove gramatičke kategorije koje učestvuju u kongurenciji nazivamo kongurentne kategorije.


 KONGURENCIJA PRIDEVA

Pridevi, pridevske zamenice i pridevske sintagme u službi atributa slažu se sa imenicom kao glavnom rečju u sintagmi u rodu, broju i padežu.

 Primer:     Juče sam kupila zelenu kapu.  
kapa – imenica kao glavna reč u imeničkoj sintagmi,
zelenu – pridev u službi atributa

Slaganje je u rodu, broju i padežu (rod: ženski, broj: jednina, padež: akuzativ)
Pridevi, pridevske zamenice i pridevske sintagme u službi imenskog dela predikata slažu se sa imenicom (ili imeničkom sintagmom) u službi subjekta u rodu, broju i padežu.

 Primer:      Moja kapa je zelena.
Moja – pridevska zamenica u službi atributa u imeničkoj sintagmi
kapa – imenica kao glavna reč imeničke sintagme u službi subjekta
je – pomoćni glagol jesam/biti kao deo imenskog predikata
zelena – pridev u službi imenskog dela predikata
Slaganje je u rodu, broju i padežu - rod: ženski, broj: jednina, padež: nominativ


 KONGURENCIJA GLAGOLA

Svaki glagol u službi predikata slaže se sa imenicom ili ličnom zamenicom u službi subjekta u licu i broju.
Primer:   Milena peva. Miloš peva. Dete peva.
Milena, Miloš, dete – imenica u službi subjekta
peva  – glagol u službi predikata

Slaganje je u licu i broju (lice: treće, broj: jednina).  Za sve rodove (muški, ženski, srednji) upotrebljava se isti oblik glagola tako da kažemo da nema slaganja u rodu.
Samo ako je glagolski oblik složen sa radnim ili trpnim pridevom, predikat se slaže sa imenicom (imeničkom sintagmom) ili zamenicom u službi subjekta u licu, broju i rodu.

Primer:   Miloš je doputovao.
Miloš – imenica u službi subjekta
je doputovao – glagol (u ličnom glagolskom obliku) u službi predikata
Slaganje u licu, broju i rodu (lice: treće, broj: jednina, rod: muški)


 KONGURENCIJA BROJEVA

Redni brojevi u službi atributa slažu se sa imenicom kao glavnom rečju u sintagmi u rodu, broju i padežu.

Primer:    Završila sam prvi zadatak.
zadatak – imenica kao glavna reč u imeničkoj sintagmi
prvi – redni broj u službi atributa
Slaganje je u rodu, broju i padežu (rod: muški, broj: jednina, padež: akuzativ)

Redni brojevi u službi imenskog dela predikata slažu se sa imenicom (ili imeničkom sintagmom) u službi subjekta u rodu, broju i padežu.

Primer:    Moj sin je prvi!
Moj – pridevska zamenica u službi atributa u imeničkoj sintagmi
sin – imenica kao glavna reč imeničke sintagme u službi subjekta
je – pomoćni glagol jesam/biti kao deo imenskog predikata
prvi – redni broj u službi imenskog dela predikata

U rečenici u kojoj je broj u funkciji subjekta kongruencija složena:
Uz osnovne brojeve dva, tri i četiri ako označavaju muški i srednji rod, upotrebljava se predikat srednjeg roda u množini, a ako brojevi označavaju ženski rod,  predikat je ženskog roda u množini.

Dva kanarinca su pevala. Dva deteta su pevala. Dve ptice su pevale.

Uz brojeve pet i nadalje, bez obzira koji rod da označavaju, predikat je srednjeg roda u jednini:

Deset momaka je položilo ispit. Dvanaest devojaka je položilo ispit.

Uz zbirne brojeve se obično slaže predikat srednjeg roda u jednini, a ređe predikat srednjeg roda u množini:

Došlo je troje dece.

Uz brojne imenice kojima se označava neki broj muških osoba, deo predikata u ličnom obliku je u množini, a deo predikata koji razlikuje rod može se upotrebiti dvojako:

Trojica su doputovala. Trojica su doputovali.



PAŽNJA !!!  



Kada u jednoj rečenici ima više subjekata srednjeg ili različitog roda, predikat je tada u množini muškog roda.
Primer:
Dete i kuče su šetali po parku.
Ivan i Ana su stigli u Beograd.
Vaše pismo i njena razglednica odmah su poslati.
Tatino odelo i kaput su kupljeni u istoj prodavnici.
Pravila i procedure se poštuju u našoj kompaniji.

*************************************************************************************************************************

Imenice koje se završavaju na at(a) u množini imaju dvojake oblike (u ženskom i muškom rodu).
JEDNINA: demokrat(a)
MNOŽINA: demokrati, demokrate

Imenice koje se završavaju na  ist(a) mnogo češće u množini imaju oblike u muškom rodu
JEDNINA: sportist(a)
MNOŽINA: sportisti

U svim slučajevima atribut mora da se slaže sa oblikom imenice.
slavne demokrate
slavni demokrati
slavni sportisti

*************************************************************************************************************************

Gramatički rod imenica se određuje na osnovu njihove promene (tipa deklinacije) i prema gramatičkom rodu imenice se dele na imenice muškog, ženskog i srednjeg roda. Između gramatičkog roda imenica i pola njima označenih osoba (prirodni rod) postoji sistemska veza, tako da se osobe muškog pola označavaju imenicama  muškog, a osobe ženskog pola imenicama ženskog gramatičkog roda. U nekim slučajevima dolazi do neslaganja između gramatičkog i prirodnog roda.  Gramatička kongurencija je slaganje imenice sa gramatičkim rodom, a semantička kongurencija je slaganje imenice sa prirodnim rodom.
Imenice gazda, sluga starešina, sudija, vojvoda, komšija, Nikola, Aleksa, Nemanja... su imenice gramatičkog ženskog roda, ali označavaju osobe muškog pola. Kod njih je u jednini dozvoljena samo gramatička kongruencija, dok su u množini dozvoljene i semantička i gramatička, mada semantička nije uobičajena.  

JEDNINA:
Onaj komšija je stigao. (gramatička kongurencija)

MNOŽINA:
One komšije su stigle. (gramatička kongurencija)
Oni komšije su stigli. (semantička kongurencija)

Kod imenica koje označavaju osobe i muškog i ženskog pola (pijanica, skitnica, varalica, kukavica, uhoda, budala, ulizica mušterija...) slaganje i u jednini i u množini može da bude dvojako, mada u množini to nije uobičajeno.

JEDNINA:
Ona pijanica je pala. (gramatička kongurencija)
Onaj pijanica je pao. (semantička kongurencija)

MNOŽINA:
One pijanice su pale. (gramatička kongurencija)
Oni pijanice su pali. (semantička kongurencija)
Admin
Admin
Admin

Broj poruka : 89
Datum upisa : 17.09.2013

https://sidro.serbianforum.info

Nazad na vrh Ići dole

SRPSKI JEZIK - GRAMATIKA ZA VII RAZED Empty Re: SRPSKI JEZIK - GRAMATIKA ZA VII RAZED

Počalji od Admin Ned Maj 24, 2015 1:15 pm

Naporedni odnosi među rečeničkim članovima
REČENIČKI ČLANOVI


U ranijim razredima smo naučili da se rečenički članovi dele na glavne (subjekat i predikat) i zavisne (pravi objekat, nepravi objekat, priloške odredbe) rečeničke članove. (Vidi V razred)
Pored navedenih članova postoje izdvojene odredbe koje mogu biti u okviru rečenice (apozicija) ili u okviru sintagme (apozitiv).  
Apozitiv je, kao i apozicija, izdvojena odredba koja iskazuju neku informaciju o imeničkom pojmu i koja se u pisanju obavezno odvaja zapetama, a u govoru pauzama. Razlika je između apozicije i apozitiva je u tome što apozicija govori o tome šta je neko/nešto ili ko je neko, dok apozitiv kakvo je nešto ili kakav je neko. Službu apozitiva obično vrši pridevska sintagma (njena glavna reč je uvek u istom padežu, rodu i broju kao i imenica koju određuje).
 NAPOREDNI ODNOSI MEĐU REČENIČKIM ČLANOVIMA

Naporedni odnos je odnos koji postoji među rečima i sintagmama koje imaju istu službu u okviru rečenice. Ovaj odnos se iskazuje veznicima.

Osnovne vrste naporednih odnosa su:
☼  sastavni
☼  suprotni
☼  rastavni

Sastavni odnos je odnos između paralelnih pojmova. Izražava se sa sastavnim veznicima: i, pa, te, ni, niti.
Od njega nema niti pisma niti razglednice.

Suprotni odnos je odnos između nesaglasnih pojmova. Izražava se suprotnim veznicima: a, ali, no, nego, već…
Pročitala sam roman, a ne pripovetku.
 
Rastavni odnos je odnos između pojmova od kojih važi samo jedan pojam. Izražava se rastavnim veznikom ili.
To se desilo letos ili jesenas?



PAŽNJA!!!



Zapeta se po pravilu piše ispred suprotnih veznika, dok ispred sastavnih i rastavnih veznika najčešće izostaje.


NAPOREDNI ODNOSI

Sastavni naporedni odnos

Volim jabuke i kruške.
Bio je ljubazan i pažljiv.
Ne želim ni sok ni keks.
On je tatina slika i prilika.
Ni po babu ni po stričevima.
Mama je kupila hleb i mleko.
Ponesi šal i kapu.
On nije ni dobar ni loš.
Jelena i Milan idu na ekskurziju.
Nije dobro, niti jedno niti drugo.

Suprotni naporedni odnos

Nisam išla na more, već na reku.
Letovanje je bilo lepo, ali kratko.
Moja kuća je mala, ali udobna.
To nije bilo danas, nego juče.
Bolje ikad, nego nikad.
Ne došao Miša, već njegov brat.
Kupila sam haljinu, a ne suknju.
Marko je velik, a plašljiv.
On je dobar, ali dosadan.

Rastavni naporedni odnos

Kupiću tašnu danas ili sutra.
Dobiću iz srpskog jedan ili dva.
Kazniće ga ili ukorom ili smanjenim vladanjem.
Izaberi mene ili njega!
Daj pare ili život!
Kad porastem biću lekar ili zubar.
Maja putuje u Tunis ili Grčku.
Donesi mi sok ili kiselu vodu.
Jovan trenira fudbal ili odbojku?
Donesi mi sok ili vodu.
Admin
Admin
Admin

Broj poruka : 89
Datum upisa : 17.09.2013

https://sidro.serbianforum.info

Nazad na vrh Ići dole

SRPSKI JEZIK - GRAMATIKA ZA VII RAZED Empty Re: SRPSKI JEZIK - GRAMATIKA ZA VII RAZED

Počalji od Admin Ned Maj 24, 2015 1:33 pm

PREDIKATSKE I KOMUNIKATIVNE REČENICE


Naučili smo u nižim razredima:
Rečenice po sastavu delimo na proste i složene. Složena rečenica je sastavljena od dve ili više prostih rečenica, a prosta rečenica može biti proširena i neproširena.  Prosta neproširena rečenica ima samo subjekat i predikat, a prosta proširena osim ova dva člana ima i neki dodatak - objekat, prilošku odredbu, atribut ili apoziciju. (Pogledaj  Rečenice - V razred!)
Predikatska rečenica je rečenica obrazovana pomoću glagola u ličnom glagolskom obliku u službi predikata. Predikatskom rečenicom označava se neka radnja, zbivanje, proces, stanje i sl. U nedostatku boljeg termina koji bi obuhvatio sva ova značenja, u lingvistici se kao tehnički termin upotrebljava termin situacija. Zato se može reći da je predikatska rečenica jezička jedinica koja je formirana pomoću predikata i koja označava neku situaciju.

Predikatske rečenice se dele na:
☼  nezavisne i
zavisne predikatske rečenice.

Nezavisne rečenice su one rečenice koje mogu da stoje samostalno, odnosno da same iskazuju neku poruku. (Ići ću u grad.)

Zavisne rečenice su one rečenice koje ne mogu da stoje samostalno, već su deo druge predikatske rečenice ili sintagme. One ne ostvaruju funkciju u rečenici već imaju funkciju sekundarnog člana, a najčešće imaju funkciju atributa, objekta ili priloške odredbe. (Kad padne marak, ići ću u grad)

Komunikativna rečenica je sintaksičko-komunikativna jedinica koja iskazuje celovitu poruku, počinje velikim slovom, a završava se tačkom, uzvičnikom ili upitnikom i pauzom u govoru.
Svaka predikatska rečenica je istovremeno i komunikativna rečenica. Komunikativna rečenica se sastoji od najmanje jedne nezavisne predikatske rečenice. Ako se komunikativna rečenica sastoji samo od jedne predikatske rečenice, za nju se kaže da je po svom sastavu prosta rečenica. A ako u sastav komunikativne rečenice ulazi dve ili više predikatskih rečenica, kaže se da je ona složena rečenica.
Lične predikatske rečenice su rečenice koje označavaju situacije koje se pripisuju subjektu. One imaju gramatički subjekat i predikat koji se sa njim slaže.
Bezlične predikatske rečenice su rečenice u kojima nema gramatičkog subjekta, a glagol je bezlični i uvek je u 3. licu jednine srednjeg roda (kod oblika koji razlikuje rod). Ove rečenice označavaju pojave, stanja ili procese (obično u atmosferi) koji se dešavaju bez učešća subjekta. (Svanulo je.) Postoje i bezlične rečenice sa logičkim subjektom i glagolom u trećem licu jednine srednjeg roda (kod oblika koji razlikuje rod). (Miloša je probadalo u grudima. ).


 VRSTE NEZAVISNIH PREDIKATSKIH REČENICA

Intonacija (naglasak)  izgovora zavisi od toga da li je reč o obaveštenju (Danas je lepo vreme.), pitanju (Ideš li na utakmicu?), zapovesti (Zatvori prozor!), želji (Srećan ti rođendan!) ili oduševljenju (Joj, što je zgodna!) Nezavisne predikatske rečenice delimo na: obaveštajne, upitne, zapovedne, željne i uzvične. O ovoj podeli rečenica učili smo u V razredu (Pogledaj  Rečenice - V razred!)

Obaveštajne rečenice kazuju neku poruku koja se saopštava sagovorniku, slušaocu ili čitaocu i najčešće se u pisanju obeležavaju tačkom. Međutim, obaveštenje se može saopštiti i tako da ono izražava čuđenje, iznenađenje, radost ili neko drugo osećanje. Takve rečenice se u pisanju završavaju znakom uzvika, ali ipak spadaju u obaveštajne rečenice. (Ana se uselila u novu kuću!)

Upitne rečenice traže neku informaciju od sagovornika i u pisanju su obeležene upitnikom. Upitne rečenice uglavom sadrže upitne reči : da li, glagol u ličnom obliku + li, zar, upitne zamenice i priloge. Međutim da bi rečenica u nekim slučajevima bila upitna dovoljna je samo upitna intonacija. (Ana se uselila u novu kuću?)

Zapovedne rečenice iskazuju zahtev, zapovest ili zabranu upućenu sagovorniku da se neka radnja izvrši ili ne izvrši i najčešće se u pisanju označavaju znakom uzvika, ređe tačkom. Glavno obeležje zapovednih rečenica je glagolski oblik imperativ, ali se mogu javiti i prezent i perfekat u kombinaciji sa rečima nemoj, neka ili da. (Nemojte da prepisujete![/i]). Zapovedne rečenice u pisanju su obeležene tačkom kada je u njima iskazana neka blaža zapovest ili molba. (Neka neko odgovori na pitanje. )

Uzvične rečenice izražavaju divljenje, iznenađenje ili čuđenje sagovornika i najčešće se u pisanju obelažavaju znakom uzvika, a u nekim slučajevima znakom uzvika i znakom pitanja zajedno. Najčešća obeležja uzvičnih rečenica su reči ala, kako/što i li.  (Ala si ti budala!)
Željne rečenice izražavaju želju da se ostvari ono što označavaju (lepe želje, blagoslovi, kletve) i u pisanju se obeležavaju znakom uzvika. Glavno obeležje željnih rečenica je krnji perfekat, neka + prezent ili da + prezent. (Neka te prati sreća celog života!)



REČENICE

Predikatske rečenice

Miloš spava.
Maja čita knjigu.
Ana ide u školu.
Danas pada kiša.
Kako se zoveš?
Beži odavde!

Komunikativne rečenice

Marko trči, a Miloš ga prati.
Anita je moja drugarica.
Srećno, drugar!
Javi se kad stigneš.
Koliko je sati?
Ivan voli Milenu.

Bezlične rečenice

Smrkava se.
Grmelo je.
Nama se juče spavalo.
Danas nema časova.
Zahladnelo je.
Razdanilo se.

Obaveštajne rečenice

Aleksa trenira odbojku.
Moja majka je nastavnik.
Volim da čitam knjige.
Juče smo igrali sa Zvezdom.
Juče smo pobedili Zvezdu!
Ana je kupila auto!

Upitne rečenice

Doputovaše li oni ili ne?
Gde ti je školska torba?
Da li imaš trening danas?
Jesi li kupio hleb?
Zar opet ideš u grad?
Kako se zoveš?

Zapovedne rečenice

Otvorite sve prozore!
Ne pretrčavaj ulicu!
Zatvaraj vrata za sobom!
Ne gledaj u tuđi rad!
Da ste se odmah smirili!
Donesi mi čašu, molim te.

Uzvične rečenice

Ala je danas divan dan!
Što je onaj dečak sladak!
Lepo li je vreme danas!
Kako je dao divan go!
Kako je bila dobra utakmica!
Što je ovo dobro!

Željne rečenice

Sve ti se želje ostvarile!
Od ruke ti ništa ne rodilo!
Sreća te pratila celog života!
Srećan put, druže moj!
Seme ti se zatrlo!
Da ti sve bude onako kako želiš!



RETORSKA PITANJA
Kombinacija znaka uzvika i znaka pitanja na kraju rečenice (?! ili !?) u Pravopisu srpskog jezika nema posebno ime. Kaže se samo da se ova dva znaka zajedno nalaze na kraju onih rečenica kojima se u neverici, čuđenju ili neslaganju ponovo postavlja pitanje o nečemu što je već na neki način poznato. (Nije valjda baš to rekao!?). Ove rečenica se nazivaju retorska pitanja. To nisu prava pitanja, jer na njih ne očekujemo odgovor.
Admin
Admin
Admin

Broj poruka : 89
Datum upisa : 17.09.2013

https://sidro.serbianforum.info

Nazad na vrh Ići dole

SRPSKI JEZIK - GRAMATIKA ZA VII RAZED Empty Re: SRPSKI JEZIK - GRAMATIKA ZA VII RAZED

Počalji od Admin Ned Maj 24, 2015 1:43 pm

NAPOREDNI ODNOSI MEĐU REČENICAMA


Kao što postoje naporedni odnosi među rečeničkim članovima, tako isto postoje i naporedni odnosi među nezavisnim predikatskim rečenicama.  
Naporedni odnosi među nezavisnim predikatskim rečenicama mogu biti:
☼  sastavni
☼  rastavni
☼  suprotni
☼  zaključni  i
☼  isključni

Sastavni odnosi javljaju se među nezavisnim predikatskim rečenicama čije se radnje paralelne i međusobno saglasne. Ove rečenice su istog smera i povezane su u jedan saglasan niz. Glavni veznik za obeležavanje ovog odnosa je i, a ostali su ni, niti, pa, te.

Kupili smo cveće | i krenuli u posetu kod druga.
Ne izlazim na teren | niti igram košarku.


Kod nezavisnih predikatskih rečenica u sastavnom odnosu veznik može biti izostavljen. U tim slučajevima obavezno se piše zapeta.

Sedim kod kuće, | odmaram se | i čekam Miloša.
Sela je u auto, | upalila motor  | i odvezla se kući


U sastavnom odnosu, gotovo nikada nema potrebe da se zapeta piše ispred veznika i, dok se ispred veznika ni, niti, pa, te može pisati. Ako je veznik izostavljen zapeta je obavezna.

Rastavni odnosi javljaju se među nezavisnim predikatskim rečenicama koje obeležavaju različite radnje od kojih će se realizovati samo jedna. Glavni veznik za obeležavanje ovog odnosa je ili. Zapeta se piše kada se veznik ili ponavlja u rečenici, a u ostalim slučajevima se uglavnom ne piše.

Posle škole idem na klizanje | ili ću voziti rolere.
Ili ćemo ići na ekskurziju | ili ćemo imati nastavu tog vikenda.
Budi dobar prema meni  | ili me ostavi na miru.


Suprotni odnosi se javljaju među nezavisnim predikatskim rečenicama koje obeležavaju nepodudarne ili suprotne radnje. Veznici za obeležavanje ovog odnosa su: a, ali, već, nego, no. Zapeta je obavezna ispred svih suprotnih veznika

Maja je skrenula levo, | a ja sam otišao desno.
Mnogo sam učila, | no opet nisam sigurna u sebe.


Zaključni odnosi javljaju se među nezavisnim predikatskim rečenicama u kojima se drugom rečenicom iznosi zaključak koji proističe iz prve rečenice. Ovaj odnos se ne obeležava veznicima, već zaključnom rečcom dakle ili izrazom prema tome. Zaključni odnos se obavezno obeležava zapetama, a nekada može dvema tačkama ili tačkom i zapetom.

Počela je da duva košava, | dakle, biće danas hladno.
U gradu je zastoj, |  prema tome, nismo mogli stići na vreme.
Nisam ponela džemper: | ne mogu na sneg.


Isključni odnosi se javljaju među predikatskim rečenicama u kojima se sadržaj druge rečenice isključuje iz onoga što označava prva rečenica. Ovaj odnos se obeležava veznicima, odnosno vezničkim spojevima: samo, jedino, samo što, jedino što. Isključni odnos se obavezno obeležava zapetama.

Svi smo otišli iz učionice, | jedino je Maja ostala.
Sto je postavljen, | samo što još nismo upalili sveće.
Odlično skače u blok, | jednino što mu je raspon ruku mali.



 Napomena:  Rečenice u naporednom odnosu razdvojene su vertikalnom linijom |, odnosno |.



NAPOREDNI ODNOSI  

Sastavni odnos
Sedim, | čitam | i razmišljam.
Izbaci đubre | i  kupi hleb.
Uveče izlazim na školski teren, | pa igram košarku.
Ne pušim cigarete, |  niti pijem alkoholna pića.
Nije učio, | te nije dobro uradio test iz matematike.
Majka nije ni obojila kosu | ni nalakirala nokte.

Rastavni odnos
Ići ću na more u Grčku | ili ću otputovati kod tetke.
Ili kupi alat  | ili ostavi zanat.
Odnesi mu knjigu sam | ili je pošalji po nekome.
Napiši mi pismo  |  ili me pozovi.
Ići ću kod Marka | ili ću igrati košarku.
Ili ću da dremam popodne | ili ću čuvati decu.

Suprotni odnos
Dobio sam skije, | ali ne znam da skijam.
Nisam spremala ručak, | već sam kupila ćevape.
Nije gledao film, | nego je igrao igrice.
Vreme je bilo lepo, | no ipak nismo šetali.
Ništa ne uči, |  a ima dobre ocene iz svih predmeta.
Nisam bio u kupovini, |  nego sam ostala kod kuće.

Zaključni odnos
Nisi me pozvao, |  dakle, ne misliš na mene.
Mislim, | dakle, postojim!
Petar nije bio u školi, |   dakle, nisam mu mogao dati olovku.
Vetar je polomio koš, | prema tome, nećemo igrati košarku.
Pobedili smo Zvezdu, | prema tome, prvi smo na tabeli.
Završava se decembar: | počinje zima

Isključni odnos
Svi su došli, | samo Vera
Volim sve sportove,  | samo mi je fudbal dosadan.
Spremni smo za meč, |  samo što imamo malo tremu.
Dobro igra basket, |   jedino što je nizak.
Trenirao sam sve sportove, | jedino nikada nisam ragbi.
Admin
Admin
Admin

Broj poruka : 89
Datum upisa : 17.09.2013

https://sidro.serbianforum.info

Nazad na vrh Ići dole

SRPSKI JEZIK - GRAMATIKA ZA VII RAZED Empty Re: SRPSKI JEZIK - GRAMATIKA ZA VII RAZED

Počalji od Sponsored content


Sponsored content


Nazad na vrh Ići dole

Nazad na vrh

- Similar topics

 
Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu